Frequently Asked Question
Što je energetski certifikat i koliko dugo vrijedi?
Last Updated 6 years ago
Energetski certifikat je dokument kojim se predočuju energetska svojstva nekretnine. On daje uvid u kvalitetu nekretnine sa stajališta potrošnje energije odnosno svrstava nekretninu u jedan od osam energetskih razreda (od A+ do G). Energetski razred A+ je najbolji, a razred G je energetski najlošiji. Što su energetska svojstva nekretnine bolja to je potrošnja energije manja.
Primjerice, za stan od 75m2 energetskog razreda B godišnji troškovi grijanja mogu biti i do nekoliko tisuća kn manji od jednako velikog stana koji ima energetski razred E, a koristi isti tip grijanja. Energetski certifikat važi 10 godina od dana njegova izdavanja, a izdaje se za nekretninu za koju je potrebno koristiti energiju za održavanje unutarnje temperature u skladu sa njenom namjenom.
Certifikat se ne izdaje za nekretninu koja ima rok uporabe 2 godine i manje, zatim za nekretnine ukupne korisne površine manje od 50m2, te industrijske zgrade, radionice i nestambene poljoprivredne zgrade s malim energetskim potrebama. Sadržaj i izgled energetskog certifikata propisan je pravilnikom.
U Hrvatskoj, Od 1. siječnja 2014. na snagu stupa Zakon o gradnji koji propisuje obaveze vlasnika nekretnina i ovlaštenih posrednika u prometu nekretninama. Za nepridržavanje zakonskih obveza koje se odnose na energetsko certificiranje nekretnina, propisane su novčane kazne u iznosu od 5.000 kn do 10.000 kn za fizičke osobe (vlasnike nekretnine i ovlaštene posrednike u prometu nekretninama) i od 15.000 kn do 30.000 kn za pravne osobe (vlasnike nekretnine i ovlaštene posrednike u prometu nekretninama).
U Hrvatskoj, prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada (NN 81/12, 29/13, 78/13):
Primjerice, za stan od 75m2 energetskog razreda B godišnji troškovi grijanja mogu biti i do nekoliko tisuća kn manji od jednako velikog stana koji ima energetski razred E, a koristi isti tip grijanja. Energetski certifikat važi 10 godina od dana njegova izdavanja, a izdaje se za nekretninu za koju je potrebno koristiti energiju za održavanje unutarnje temperature u skladu sa njenom namjenom.
Certifikat se ne izdaje za nekretninu koja ima rok uporabe 2 godine i manje, zatim za nekretnine ukupne korisne površine manje od 50m2, te industrijske zgrade, radionice i nestambene poljoprivredne zgrade s malim energetskim potrebama. Sadržaj i izgled energetskog certifikata propisan je pravilnikom.
U Hrvatskoj, Od 1. siječnja 2014. na snagu stupa Zakon o gradnji koji propisuje obaveze vlasnika nekretnina i ovlaštenih posrednika u prometu nekretninama. Za nepridržavanje zakonskih obveza koje se odnose na energetsko certificiranje nekretnina, propisane su novčane kazne u iznosu od 5.000 kn do 10.000 kn za fizičke osobe (vlasnike nekretnine i ovlaštene posrednike u prometu nekretninama) i od 15.000 kn do 30.000 kn za pravne osobe (vlasnike nekretnine i ovlaštene posrednike u prometu nekretninama).
U Hrvatskoj, prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada (NN 81/12, 29/13, 78/13):
- Svaka nova zgrada prije uporabe odnosno puštanja u pogon mora imati energetski certifikat.
- Sve postojeće zgrade ili njihove samostalne uporabne cjeline koje se prodaju od 1. srpnja 2013. god. moraju imati važeći energetski certifikat, te isti mora biti dostupan na uvid kupcu prije sklapanja ugovora o kupoprodaji
- Pojedinačne samostalne uporabne cjeline zgrada koje se iznajmljuju, daju na leasing ili u zakup moraju imati važeći energetski certifikat dostupan na uvid najmoprimcu ili zakupcu, prije sklapanja ugovora o iznajmljivanju, leasingu ili zakupu od 1. siječnja 2016. godine.
- Kada se prodaja nekretnine oglašava - objavljuje u medijima, tada se u oglasu mora navesti i energetski razred te zgrade ili njezine samostalne uporabne cjeline.
- Za prodaju nekretnine bez energetskog certifikata, kazne mogu biti i do 100.000 kuna. Kazne su predviđene za vlasnike građevine, stana, ureda koji je obveznik provođenja energetskog pregleda i certifikata, a nije ga napravio.
- Od obveze energetskog certificiranja izuzete su između ostalog i zgrade, samostalne uporabne cjeline zgrade koje imaju uporabnu korisnu površinu manju od 50 m2. Ova površina čini ukupnu ploštinu neto podne površine grijanog dijela zgrade što znači da se na primjer kod stana zbrajaju sve ploštine prostorija soba, kuhinje, kupaonice, WC-a, hodnika i ostave. Negrijani dijelovi zgrade, primjerice: negrijani tavan, negrijani podrum, negrijano stubište, lođe i terase ne ulaze u tu površinu.